JANAF potpisao ugovor sa kompanijom Mol: Da li Mađari preuzimaju srpsko tržište od NIS-a?

Hrvatski operater naftovoda JANAF (Jadranski naftovod) potpisao je ugovore o transportu i skladištenju nafte s mađarskom energetskom grupom Mol.

Ilustracija (Foto: Envato)

Ovaj dogovor dolazi u jeku spekulacija o tome kako će i da li će Naftna industrija Srbije nastaviti svoje poslovanje pod pritiskom najavljenih američkih sankcija, prenosi Blumberg Adria.

Kakav je dogovor JANAF-a i Mola?

Prema potpisanom ugovoru, JANAF će do kraja decembra transportovati 2,1 milion tona nafte.

Kako se navodi, drugi ugovor tiče se skladištenje nafte na terminalu u Omišlju na ostrvu Krku, terminalu u Sisku, u centralnoj Hrvatskoj, za period do kraja 2027. godine.

Jadranski naftovod nije otkrio vrednost ugovora.

Šta je sa NIS-om?

Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije trebalo bi da stupe na snagu u ponoć 27. februara po američkom vremenu, odnosno od šest ujutro u Srbiji.

NIS takođe naftu nabavlja preko JANAF-a i potom je prerađuje u rafinerijama u Novom Sadu i Pančevu.

Šta planira Mol?

Mol je prema nezvaničnim navodima prethodnih godina bio zainteresovan da kupi ruski udeo u NIS-u.

Pošto još uvek nema zvaničnih informacija, za sada je nejasno šta je plan kompanije Mol u vezi sa sirovom naftom koju otkupi preko JANAF-a.

Jedna mogućnost mogla bi da bude da je prerađuje u rafinerijama NIS-a, pa potom pod svojom etiketom Mol plasira na tržište.

Druga mogućnost, ukoliko zbog sankcija ne bude moguće korišćenje rafinerija NIS-a, ostaje da se preko JANAF-a nafta dopremi u Budimpeštu, a potom prerađeni derivati baržama iz Mađarske dovoze Dunavom u Srbiju.

Šira slika

Kakvo god da bude rešenje u vezi sa potencijalnom naftnom krizom u Srbiji zbog američkih sankcija NIS-u, nema dileme da će posledice trpeti i potrošači i država.

Ukoliko se u zemlju budu uvozili prerađeni naftni derivati, to će biti skuplja opcija od dosadašnje i država će morati da se odrekne svog dela profita smanjivanjem visine akciza na gorivo.

Ostaje da se vidi i koliko će država uspeti da amortizuje pritisak na potrošače jer dodatni problem predstavlja što NIS kao monopolista drži dve trećine srpskog tržišta.

Kompas

Pročitajte i: