Statistika upozorava: Vreli dani su opasni
U godinama sa više vrućih dana u Nemačkoj više ljudi zbog tegoba traži pomoć. Raste i broj umrlih direktno od posledica vrućine, a sigurno i onih koji podlegnu zbog indirektnog efekta – ali oni nisu u statistici.
(Foto: Frank Rumpenhorst, dpa)
Vrućine i nepažnja po jakom suncu od 2002. do 2022. u proseku u bolnicu pošalju nešto manje od 1.500 ljudi, saopštio je u ponedeljak nacionalni zavod za statistiku.
„Ekstremna vrućina je i u Nemačkoj rizik po zdravlje stanovništva“, naveli su statističari.
Dvadesetak svake godine umre od direktnih posledica
U istom periodu, godišnji prosek smrtnih ishoda zbog vrućine bio je dvadesetak. Ta brojka ne uključuje ljudi koji su verovatno preminuli jer im je vrućina pogoršala neki hronični problem.
Destatis je dalje precizirao da je broj hospitalizacija u godinama sa mnogo vrelih dana bio veći. Prema definiciji nemačke meteorološke službe, to su dani kada temperatura skoči na najmanje 30 stepeni.
Broj pacijenata i umrlih natprosečan u godinama sa više toplih dana
Kao primer, statističari su naveli 2015. Te godine je bilo 17 vrućih dana, a broj prijavljenih tegoba i ljudi kojima je bila neophodna hospitalizacija je, 2.322 20-godišnji prosek prebacio za 50 odsto.
Te godine je, prema zvaničnim podacima, i 60 smrtnih slučajeva moglo da se pripiše vrućini i suncu, trostruko iznad proseka iz 2002-22.
Slično je bilo i natprosečno tople 2003. godine, sa 2.600 pacijenata i 41 umrlim, saopštio je zavod.
Kompas