Uvozimo struju i tek ćemo da je uvozimo: Kako rat u Ukrajini utiče na cenu električne energije u Srbiji
Prošle nedelje Rusija je pokrenula niz napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine. Ovaj napad odražava se i na Srbiju.
(Foto: wirestock/Envato)
Za sada su tokovi struje, gasa i nafte ostali stabilni, ali će cene energenata u značajnoj meri zavisiti od daljih dešavanja na terenu i to u vreme kada se potrošnja značajno povećava zbog zime.
U Srbiji ovo ranije ne bi bio možda toliki problem, kada se kopao ugalj. Ali, u vremenu kada se smanjila proizvodnja uglja, a obnovljivi izvori energije (OIE) koriste gas da bi njihovi pogoni radili i još uvek nisu dovoljno razvijeni kod nas, a hidropotencijali čine 30 odsto proizvodnje struje, preostalo je jedino da uvozimo struju.
Zašto je bitna Ukrajina?
„Mi uvozimo struju i tek ćemo da je uvozimo. Da pojasnimo situaciju, govorimo o periodu neposredno pred rat kada je Ukrajina bila izvoznik električne energije u Evropsku uniju (EU). Ukrajina je važna i u smislu tranzita, kao zemlja preko koje dolazi energija, jer i Rusija ima značajne količine električne energije. Preko Ukrajine se odvijao balans na regulatornom evropskom tržištu. Dakle bitna zemlja i kao proizvođač i kao tranzit u geostrateškom smislu. Svedoci smo da je Rusija pojačala napade i da su značajan deo proizvodnih pogona izbacili iz upotrebe, što znači da evropski kontinent na kilovat iz Ukrajine više neće moći da računa“, kaže energetičar Miloš Zdravković.
Koliko struje uvozi Srbija?
A u Srbiji se više uvozi struja nego što se izvozi, sudeći prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku. U oktobru smo uvezli 69 miliona dolara vredne struje, a izvezli 58 miliona dolara električne energije. Uvoz uglja je neznatno opao, sa 1,3 odsto koliki je bio udeo u ukupnom uvozu prošle godine, sada je u oktobru uvoz uglja na 0,7 odsto.
Uništenje ukrajinske energetske infrastrukture dovelo je do značajnog smanjenja sposobnosti Ukrajine da generiše i izvozi električnu energiju.
Ko još zavisi od Ukrajine?
Aleksandar Đokić, kolumnista Radara i dobar poznavalac rusko-ukrajinskog konflikta, kaže da je uništenje ukrajinske energetske infrastrukture dovelo je do značajnog smanjenja sposobnosti Ukrajine da generiše i izvozi električnu energiju.
„Ovo je dovelo do smanjenja ponude električne energije dostupne za međusobno povezani evropski sistem, što stvara pritisak na povećanje cena električne energije. Smanjeni kapaciteti za izvoz električne energije iz Ukrajine znače da evropske zemlje moraju više da se oslanjaju na sopstvenu proizvodnju ili uvoz iz drugih izvora, što može biti skuplje, posebno tokom perioda vrhunskih potreba“, objašnjava Đokić.
„Zemlje kao što su Poljska, Rumunija, Slovačka, Mađarska i Moldavija, koje su direktno povezane sa ukrajinskom mrežom su pozvane da povećaju izvoz električne energije za Ukrajinu kako bi pomogle u ublažavanju nedostataka“, objašnjava Đokić.
Nema mesta optimizmu
Zdravković nije optimista i kaže da sve ovo znači da će ove godine biti drastičan nedostatak električne energije na evropskom kontinentu. Prema njegovom mišljenju, zbog zavisnosti OIE od gasa, a koji se sada više potenciraju, mogli bi da vidimo i poskupljenje cena gasa.
Ministarka rudarstva i energetike, Dubravka Đedović Handanović, rekla je početkom septembra da električna energija za građane do kraja ove godine neće poskupeti, a da će cene za privredu biti usklađivane. Čini se da za sada, ako i bude poskupljenja energije, neće teret pasti odmah na građane, već na privredu koja mora da prati cene na tržištu. Ukoliko napadi Rusije budu nastavljeni i budu opsežniji, i Evropa i Srbija će ponovo imati više cene struje.
U obrazloženju Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) ranije ove godine, srpske vlasti su najavile sistem cena koji može uključivati elemente koji pomažu u zaštiti potrošača od prekomerne kratkoročne volatilnosti na tržištima električne energije. Razlog koji su tada naveli je „da bi se održala jaka atraktivnost Srbije kao investicione destinacije“.
Nova ekonomija