Urušavanje javnog sektora u Srbiji: Prosečan zaposleni ima preko 50 godina

Zabrana zapošljavanja u javnom sektoru na snazi je od 2013. godine, iako je prvobitno obećano da će ona trajati samo dve godine. U međuvremenu je najavljeno da će se zabrana sprovoditi do 2026. godine.

Foto: Fondacija Centar za demokratiju

Ova mera smanjila je motivaciju za zapošljavanje u institucijama, ali i kod svih osalih zaposlenih u poreskoj upravi, inspektoratima i drugim javnim službama, pokazuje Izveštaj o stanju radnih prava u Srbiji za 2023. godinu.

Urušeni „stub društva“

Autor izveštaja Bojan Urdarević rekao je da direktne negativne posledice zabrane zapošljavanja nikada zvanično nisu zabeležene – jer ni jedna insitucija ili telo nije ponudilo analizu koja se bavila defektima ovog poteza.

„Svaki ekonomista će vam reći da su u pitanju uštede novca. Mi ne vidimo šta se tu promenilo, koliko se uštedelo i po kom osnovu je ta mera i dalje na snazi. Posledice su katastrofalne za motivaciju za rad u javnom sektoru, gde je prosek godina zaposlenog preko 50, što je jezivo jer je to sektor koji nosi društvo“, kazao je Urdarević.

Dodao je da su prosveta, socijalna zaštita i zdravstvo upravo sektori koji su „stub društva“ i da je zabrana od 2013. godine dovela do demotivisanja jednog dela radnika da konkuriše za poslove u javnom sektoru.

Mladi odlaze

Predstavnica Fondacije Centar za demokrartiju Sarita Bradaš ukazala je na „vrtoglavu stopu rasta zaposlenosti u Srbiji“.

Međutim, kako je rekla taj broj raste jer se smanjuje stanovništvo po uzrastu zbog odlaska mladih iz zemlje i nedovoljnog prirodnog priraštaja.

„U Srbiji je u 2022. godini bilo 15,8 odsto mladih koji imaju od 15 do 29 godina. U 2022. godini iz ove zemlje je samo u zemlje EU otišlo oko 66.000 ljudi. Od tog broja, svaka treća osoba je mlada (od 15 do 29 godina). Ja ne bih računala koliko će stranaca doći da radi ovde, ja bih računala koliko će mladih da ode iz zemlje“, rekla je Bradaš.

Dodala je da se i dalje ne zna koji su sve uzroci deficita radne snage u Srbiji.

„Da li su uzrok tome strani radnici koji dolaze u zemlju i koji su još manje plaćeni, da li ih poslodavci uzimaju zato što imaju manje troškove ili je to jedna od mogućnosti da se smanje troškovi za zaposlene“, rekla je ona.

Za statistiku – dobro

Novinar Nove ekonomije Aleksandar Milošević kazao je da odlazak ljudi iz zemlje, zapravo, pozitivno utiče na statistiku o zaposlenosti.

„Kada vam ode radna snaga – manji je korpus ljudi koji ulazi u stopu nezaposlenosti. Onda vidite da vama zaposlenost i nezaposlenost deluju jako dobro, a zapravo je to jednim delom rezultat toga što je veliki broj ljudi otišao iz zemlje“, kazao je Milošević.

Kako je rekao, Srbija je u međuvremenu pristala na neku vrstu trgovine – „veća zaposlenost za manja radna prava“, koja se očitava u dugoj istoriji kršenja prava na radnom mestu, što se „očigledno toleriše“.

„Pitanje je da li mi kao država želimo da pristanemo na takvu trgovinu. Pitanje je da li treba da pristanemo na to da nam se masovno krše radnčka prava kako bismo imali visoku zaposlenost ili možemo da tu visoku zaposlenost ostvarimo i kao jedna normalna evropska država“, zaključio je Milošević. 

(Katarina Pantelić, Nova ekonomija)

Više o ovoj temi čitajte na: