Šapić bi da vrati Tita u Kumrovec, a od Kuće cveća da pravi srpski muzej
Trend odricanja istorije iz perioda Jugoslavije nastavio je i Aleksandar Šapić populističkom izjavom o premeštanju posmrtnih ostataka Josipa Broza Tita i pretvaranja Kuće cveća u muzej srpske istorije.
Predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić najavio je danas da će pokrenuti inicijativu da Kuća cveća, u kojem je sahranjen nekadašnji doživotni predsednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito, postane muzej srpske istorije, a da bi „Tita trebalo vratiti u Kumrovec, odakle je došao“.
Šta se dogodilo?
„Pokrenuću inicijativu da jednom za svagda završimo sa tom Kućom cveća i da Josipa Broza vratimo tamo u Kumrovec, odakle je došao, a da Kuća cveća bude mesto gde će počivati najveći srpski velikani, da to bude muzej srpske istorije“, objavio je Šapić na Instagramu svoju izjavu u gostovanju na televiziji Informer.
„U njemu treba da počivaju ljudi koji su nas zaista branili – od Stepe Stepanovića, Živojina Mišića, Radomira Putnika i ostalih. To su ljudi kojima se Evropa divila i koji su je branili u Prvom svetskom ratu od Nemaca koji bi sada da nas proglase genocidnim“, poručio je Šapić.
Postavlja se pitanje, naveo je Šapić, da li ćemo u Kući cveća odati poštu srpskim herojima time što ćemo napraviti muzej srpske istorije „ili ćemo tamo ostaviti Josipa Broza Tita, austrougarskog kaplara i velikog zlikovca novije srpske istorije“.
„Kada spomenem ime Dragoljuba Mihailovića, jednog od najodlikovanijih naših oficira, koji je branio Srbiju u Balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu od Austrougara, a u Drugom svetskom ratu protiv nacista, skoče mi na glavu, Titovi Jugosloveni“, napomenuo je Šapić.
Iza kulisa
Josip Broz Tito je najpre kao premijer, a potom kao predsednik države bio nosilac komunističkog režima u Jugoslaviji sve do svoje smrti, 1980. godine, posle koje je sahranjen u Kući cveća. U pitanju je prostor koji je osmislio arhitekta Stjepan Kralj 1975. godine kao zimsku baštu. Kako je Tito najviše svog vremena provodio upravo u njoj, iako mu je predsednička rezidencija bila u neposrednoj blizini (Užička 15), odlučeno da tu i bude sahranjen. Kasnije je 2013. godine na inicijativu političara Rasima Ljajića na istom grobnom mestu sahranjena i Titova supruga Jovanka Broz.
Kuća cveća je formalno 1982. pretvorena u Memorijalni centar Josip Broz Tito, zatim u Muzej 4. juli, a potom od 1996. je ceo kompleks postao Muzej Jugoslavije.
Zatiranje istorije Jugoslavije
Kuća cveća u kulturološkom smislu nema nikakve istorijske veze sa srpskom istorijom iz prve polovine 20. veka. U pitanju je privatna imovina koju Vladimir Lešić, praunuk Miloša Savčića, potražuje pred Agencijom za restituciju. Zbog toga je nejasno zašto bi baš na tom mestu trebalo praviti muzej srpske istorije.
Šapićeva populistička predizborna najava inicijative o izmeštanju posmrtnih ostataka Josipa Broza i pretvaranja Kuće cveća u muzej srpske istorije uklapa se u opšti politički trend odricanja istorije Jugoslavije, koji skoro nesmetano traje već tri decenije. (Kompas/FoNet)