Ogromno nalazište zlata u Srbiji, u Rogozni, stara priča, a ne nova nada
Najveća zlatna žila u Evropi, u Srbiji, u Rogozni, o kojoj su mediji uz fanfare izveštavali poslednjih desetak dana, nije ništa novo, i za nju stručnjaci znaju već decenijama, otkriva Nova ekonomija.
Ilustracija (Foto: Envato)
„Spektakularno otkriće“ podiglo je nade da bi Srbija u Rogozni mogla da dobije svoju „naftu“ od koje ćemo se obogatiti, ali od toga, bar u skorije vreme, nema ništa, objašnjavaju eksperti.
Zašto je to važno?
„Dok je Geozavod radio istraživanja ona su ukazivala da na području Rogozne postoji tzv. ‘polimetalična mineralizacija’ bakra, srebra, zlata, olova i cinka i da je to perspektivan prostor za detaljnija istraživanja. Ta istraživanja su prekinuta 90-ih godna, ali su ih nakon 2000. godine nastavile strane kompanije“, prenosi Nova ekonomija.
Koliko tamo stvarno ima zlata, za sada niko pouzdano ne zna, a rezultate dosadašnjih istraživanja znaju samo kompanija Strickland metals koja trenutno vrši iskopavanja i Ministarstvo energetike kojoj podnosi izveštaje o nalazima.
Prave količine će se znati tek kad se uradi takozvani elaborat o rezervama koji se podnosi Ministarstvu rudarstva i energetike.
Pozadina priče
Pre nekoliko dana u medijima su se pojavile vesti u kojima australiijska kompanija Strickland metals navodi da je „ovo je prvi put da je ova visokokvalitetna zona zlatnog skarna uzorkovana na Šancu“.
Iako su istraživanja obećavajuća dok ne budu do kraja sprovedena ne može se tvrditi da će ovo područje doneti velike količine zlata Srbiji u budućnosti, a ako tako i bude, do završetka istražnih radova i početka eksploatacija najverovatnije će proteći još jedna decenija.
Nova ekonomija