NASA: Iz ruskog dela Međunarodne svemirske stanice curi sve više vazduha
Američka svemirska agencija (NASA) upozorila je da iz ruskog dela Međunarodne svemirske stanice (ISS), koji liči na kratak tunel koji povezuje veliki modul stanice sa mestom za pristajanje svemirskih letelica, curi sve veća količine vazduha, prenosi naučni časopis ARS tehnika.

U novim nalazima NASA tvrdi da je gubljenje vazduha postalo ozbiljan bezbedonosni problem koji sa sobom nosi "veliki rizik i opasne neželjene posledice". Ilustracija (Izvor Envato)
NASA tvrdi da je u februaru ove godine iz tog dela međunarodne stanice dnevno curilo između pola i jednog kilograma vazduha. Tokom narednih meseci, kažu stručnjaci, gubitak vazduha povećan na blizu dva kilograma dnevno.
Gubljenje vazduha u ovom delu stanice otkriveno je još krajem 2019. godine. Međutim, uprkos svim naporima, američki i ruski stručnjaci ni do danas nisu pronašli pukotinu, mesto curenja ili druge razloge gubljenja vazduha.
U novim nalazima NASA tvrdi da je gubljenje vazduha postalo ozbiljan bezbedonosni problem koji sa sobom nosi “veliki rizik i opasne neželjene posledice”.
Američki stručnjaci su problem označili kao visoko rizičan. Zajedno sa stručnjacima Roskosmosa ustanovili su da ukoliko se poveća količina izgubljenog vazduha i pristajanje letelica na tom ulazu postane “neodrživo”, ulaz se mora zatvoriti. To znači – staviti van upotrebe.
Ipak, kako se naglašava, NASA i Roskosmos nisu za sada definisali koji i kakvi su to neodrživi uslovi.
Prema dogovoru Rusije, SAD, EU, Kanade, Japana i Brazila, koji su finansirali ISS, njen vek trajanja ističe do kraja 2030. godine.
Napominje se da postoji mogućnost produženja njenog rada. Međutim, za to su potrebna velika dodatna ulaganja kao i dogovor svih investitora. Zbog manjka sredstava u bužetu agencije i pogoršanja odnosa Rusije i SAD zbog rata u Ukraini, to je pod velikim znakom piutanja.
U izveštaju se pominje i da je produžetak rada ISS moguć i poželjan, ali da se NASA može opredeliti i za finansiranje i nastavak svemirskih istraživanja na privatnim svemirskim stanicama. Njihovo projektovanje i izgradnja bi moglo biti povereno kompanijama Aksiom Spejs, Blu Oridžin i Vojadžer spejs.
FoNet