Godišnjica genocida u Srebrenici: Šta je drugačije ove godine
Danas se obeležava 29 godina od genocida u Srebrenici, koji su u julu 1995. počinili pripadnici vojske Republike Srpske.

29. godišnjica zločina u Srebrenici (Foto: FoNet / AP)
U Potočarima su sahranjeni nekompletni ostaci 14 žrtava. Najmlađa je imala je 17, a najstarija 68 godina.
Ovo je prvi put da se 11. jul obeležava kao Međunarodni dan sećanja na genocid u Srebrenici.
Žrtvama genocida se odaje počast na zvaničnom događaju na visokom nivou u Ujedinjenim nacijama u Njujorku, a komemoracije će se održati i širom Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, u Irskoj, Belgiji, Švajcarskoj i drugde.
A u Novom Sadu…
U glavnom gradu Vojvodine prethodnih dana osvanuli su plakati kojima se poziva na skup najavljen kao obeležavanje godišnjice “oslobođenja Srebrenice”. Na okupljanje poziva desničarska organizacija “Srpski soko”.
Grad Novi Sad i predstavništvo Republike Srpske tvrde da oni s tim nemaju nikakve veze, a građanski pokret Bravo i Liga socijaldemokrata Vojvodine pobunili su se protiv održavanja ovog događaja i zatražili od policije da skup zabrani.
Koalicija nevladinih organizacija Građanska Vojvodina pozvala je 11. jula građane da se usprotive javnom veličanju genocida u Srebrenici u Novom Sadu i upozorila nadležne da odobravanje okupljanja desničara koji će na Trgu slobode organizovati “obeležavanje dana oslobođenja Srebrenice predstavlja kršenje zakona i promociju fašističkih ideologija”.
Grad i policija se u vreme pisanja ovog teksta još nisu izjasnili hoće li zabraniti skup.

Šta je donela Rezolucija Ujedinjenih nacija?
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 23. maja rezoluciju kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Uoči donošenja ove odluke vlasti Srbije i Republike Srpske su lansirale kampanju „Srbi nisu genocidan narod“, u kojoj su predstavnici vlasti do iznemoglosti objašnjavali kako rezolucija označava srpski narod „genocidnim“.
U realnosti, međunarodno pravo ne poznaje pojam kolektivne krivice, a u preambuli rezolucije jasno stoji da odgovornost za dešavanja u Srebrenici 1995. godine snose pojedinci, a ne – srpski narod.
Konkretno, u samoj rezoluciji ne piše ništa što nije već ranije rečeno. Jedina novost je da se 11. jul proglašava Međunarodnim danom razmišljanja i sećanja na genocid u Srebrenici.

Presude
Međunarodni sud pravde u Hagu presudio je 2007. godine da je jula 1995. godine u Srebrenici, tada zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija, Vojska Republike Srpske počinila genocid, odnosno ubila više od 8.000 Bošnjaka.
Srbiju je isti sud proglasio krivom za nesprečavanje genocida, kao i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida.
Za genocid i ratne zločine u Srebrenici pred različitim sudovima do sada je osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.
Među njima su i bivši predsednik RS Radovan Karadžić i komandant bivše VRS Ratko Mladić. Oni su u Hagu pravosnažno osuđeni na kaznu doživotnog zatvora.
Kompas