Godišnjica genocida u Srebrenici: Šta je drugačije ove godine

Danas se obeležava 29 godina od genocida u Srebrenici, koji su u julu 1995. počinili pripadnici vojske Republike Srpske.

29. godišnjica zločina u Srebrenici (Foto: FoNet / AP)

U Potočarima su sahranjeni nekompletni ostaci 14 žrtava. Najmlađa je imala je 17, a najstarija 68 godina.

Ovo je prvi put da se 11. jul obeležava kao Međunarodni dan sećanja na genocid u Srebrenici.

Žrtvama genocida se odaje počast na zvaničnom događaju na visokom nivou u Ujedinjenim nacijama u Njujorku, a komemoracije će se održati i širom Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, u Irskoj, Belgiji, Švajcarskoj i drugde.

A u Novom Sadu…

U glavnom gradu Vojvodine prethodnih dana osvanuli su plakati kojima se poziva na skup najavljen kao obeležavanje godišnjice “oslobođenja Srebrenice”. Na okupljanje poziva desničarska organizacija “Srpski soko”.

Grad Novi Sad i predstavništvo Republike Srpske tvrde da oni s tim nemaju nikakve veze, a građanski pokret Bravo i Liga socijaldemokrata Vojvodine pobunili su se protiv održavanja ovog događaja i zatražili od policije da skup zabrani.

Koalicija nevladinih organizacija Građanska Vojvodina pozvala je 11. jula građane da se usprotive javnom veličanju genocida u Srebrenici u Novom Sadu i upozorila nadležne da odobravanje okupljanja desničara koji će na Trgu slobode organizovati “obeležavanje dana oslobođenja Srebrenice predstavlja kršenje zakona i promociju fašističkih ideologija”.

Grad i policija se u vreme pisanja ovog teksta još nisu izjasnili hoće li zabraniti skup.

srebrenica genocid
29. godišnjica zločina u Srebrenici (Foto: FoNet / AP)

Šta je donela Rezolucija Ujedinjenih nacija?

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 23. maja rezoluciju kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Uoči donošenja ove odluke vlasti Srbije i Republike Srpske su lansirale kampanju „Srbi nisu genocidan narod“, u kojoj su predstavnici vlasti do iznemoglosti objašnjavali kako rezolucija označava srpski narod „genocidnim“.

U realnosti, međunarodno pravo ne poznaje pojam kolektivne krivice, a u preambuli rezolucije jasno stoji da odgovornost za dešavanja u Srebrenici 1995. godine snose pojedinci, a ne – srpski narod.

Konkretno, u samoj rezoluciji ne piše ništa što nije već ranije rečeno. Jedina novost je da se 11. jul proglašava Međunarodnim danom razmišljanja i sećanja na genocid u Srebrenici.

srebrenica genocid
29. godišnjica zločina u Srebrenici (Foto: FoNet / AP)

Presude

Međunarodni sud pravde u Hagu presudio je 2007. godine da je jula 1995. godine u Srebrenici, tada zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija, Vojska Republike Srpske počinila genocid, odnosno ubila više od 8.000 Bošnjaka.

Srbiju je isti sud proglasio krivom za nesprečavanje genocida, kao i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida.

Za genocid i ratne zločine u Srebrenici pred različitim sudovima do sada je osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.

Među njima su i bivši predsednik RS Radovan Karadžić i komandant bivše VRS Ratko Mladić. Oni su u Hagu pravosnažno osuđeni na kaznu doživotnog zatvora.

Kompas

Pročitajte i: