Britanija kao najveći rizik za poslovanje u Srbiji vidi korupciju
Prema ažuriranom dokumentu koji ambasada Velike Britanije (VB) objavljuje za svoje kompanije koje posluju u inostranstvu, postoje značajne mogućnosti za izvoznike i investitore iz Ujedinjenog Kraljevstva u automobilskom, energetskom, infrastrukturnom, rudarskom, maloprodajnom, transportnom i infrastrukturnom, finansijskom, tehnološkom i uslužnom sektoru Srbije.
Ilustracija (Foto: Envato)
„Izazovi i rizici ulaganja u Srbiju uključuju birokratiju, korupciju i sporo vreme odgovora lokalnih vlasti i vladinih agencija. Ključni politički rizik je mogućnost raspisivanja izbora van očekivanih izbornih ciklusa, što odlaže sprovođenje ekonomskih, energetskih i fiskalnih reformi. Regionalni sporovi i odugovlačenje napretka ka integraciji u EU mogli bi da utiču na investicioni sentiment i da odlože velike projekte,“ navodi se u dokumentu ambasade.
Važnost trgovine sa Velikom Britanijom?
Ukupna trgovina robama i uslugama (izvoz plus uvoz) između Ujedinjenog Kraljevstva i Srbije iznosila je 1,1 milijardu funti u poslednja četiri kvartala do kraja prvog tromesečja 2024.
U Srbiji posluje oko 100 kompanija iz Velike Britanije, od kojih su mnoge zastupljene preko agenata i distributera. Ukupan izvoz VB u Srbiju iznosio je 471 milion funti u četiri kvartala do kraja prvog tomesečja 2024. Ukupan uvoz UK iz Srbije iznosio je 598 miliona funti u četiri kvartala do kraja prvog tromesečja 2024.
Korupcija je problem u Srbiji?
Prema upozorenju britanske ambasade, korupcija može biti problem u Srbiji i prisutna je na svim nivoima društva. Bilo je različitih zakonodavnih poteza u borbi protiv korupcije, uključujući uspostavljanje Agencije za borbu protiv korupcije, usvajanje Strategije za borbu protiv korupcije, reforme koje zahteva Poglavlje 23 pregovaračkog procesa sa EU i uspostavljanje radnih grupa za borbu protiv korupcije i oficira za vezu u raznim institucijama.
Međutim, navodi ambasada, implementacija je i dalje neujednačena, sa veoma malim brojem slučajeva korupcije visokog profila koji dolaze na sud, a još manje osuđujućih presuda, sa verodostojnim tvrdnjama o neprimerenom političkom uticaju na pravosuđe. Ostaje da se razvije evidencija o istragama, optužnicama i pravosnažnim presudama u slučajevima korupcije na visokom nivou.
Organizovani kriminal “cveta”?
Zločini povezani sa drogom, ilegalnom migracijom, trgovinom ljudima, trgovinom oružjem, terorizmom i sajberom predstavljaju izazov za Srbiju, navodi se dalje u dokumentu ambasade VB.
U martu 2024. radna grupa za finansijsku akciju (FATF) primetila je napredak Srbije u jačanju mera za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Srbija ima pet preporuka FATF-a sa ocenom „usaglašeno“ i trideset pet preporuka sa ocenom „u velikoj meri usaglašeno“. Srbija nema ocene „neusaglašenih“, navode iz ambasade.
Određeni napredak je postignut u reorganizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova i povećanju kapaciteta za kontrolu granica, stoji u preseku rizika.
„Potrebno je povećati napore da se istraže šire kriminalne mreže i procesuiraju slučajevi pranja novca, pošto je broj pravosnažnih presuda i dalje nizak. Finansijske istrage i koncept policije vođene obaveštajnim podacima i dalje se nedovoljno koriste. Zamrzavanje imovine iz predostrožnosti se retko primenjuje, a nivo zaplenjene imovine je nizak,“ navodi se u dokumentu.
Gde je politika?
Od političkih rizika, ambasada u Beogradu pominje i odnose sa Kosovom, neuvođenje sankcija Rusiji ali i da „ostaje značajan posao koji treba uraditi u drugim oblastima politike kao što su sloboda izražavanja i sloboda medija“.
Ugovor o bilateralnom ulaganju VB-Srbija (prvobitno „Sporazum o bilateralnim ulaganjima Savezne Republike Jugoslavije i Velike Britanije“), potpisan je 2002. godine. Sporazum o partnerstvu, trgovini i saradnji između Ujedinjenog Kraljevstva i Srbije potpisan je 2021. godine. Sporazum o uzajamnoj pomoći carina Srbije potpisan je 2024. godine.
UK Ekport Finance povećao je svoju izloženost Srbiji 2021. godine, sa do 5 milijardi funti na raspolaganju za podršku britanskim kompanijama na tržištu, o čemu je Nova Ekonomija ranije izvestila.
Aleksandra Nenadović, Nova Ekonomija